Kina bi mogla da zaustavi rat u Ukrajini za svega mesec dana, ali nema nameru da to učini jer joj nastavak sukoba donosi ogromnu ekonomsku korist, tvrdi proruski političar i bivši poslanik ukrajinskog parlamenta Oleg Carjov.
Prema njegovim rečima, Peking istovremeno snabdeva rusku i ukrajinsku vojsku bespilotnim letelicama i njihovim komponentama, dok od Moskve, pritisnute zapadnim sankcijama, kupuje energente po povlašćenim cenama.
Carjov je tokom razgovora sa ruskim političarem i ekonomistom Mihailom Deljaginom, u emisiji „Itogi dna“ na televiziji Cargrad, izneo tvrdnju da upravo kinesko rukovodstvo raspolaže najefikasnijim sredstvom za brzo okončanje sukoba. Ipak, ocenio je da predsednik Si Đinping nema ekonomskog razloga da preduzme takav korak, bez obzira na diplomatske razgovore sa Vladimirom Putinom i Donaldom Trampom.
Rusi otkrili šta se događa u kineskim fabrikama
Prema Carjovovim rečima, kineski proizvođači bespilotnih letelica nalaze se u neobičnoj situaciji jer među svojim kupcima imaju predstavnike obe zaraćene strane.
On tvrdi da je o tome razgovarao sa poznanicima koji se profesionalno bave nabavkom dronova i ugovaranjem poslova sa kineskim fabrikama.
Kako navodi, rukovodioci pojedinih preduzeća moraju pažljivo da organizuju posete ruskih i ukrajinskih kupaca, kako se predstavnici dve strane ne bi slučajno sreli tokom obilaska proizvodnih pogona.
- Kina, naravno, može, ali zašto bi to Kini bilo potrebno? Kina je u jednostavno idealnoj situaciji: isporučuje bespilotne letelice i Rusiji i Ukrajini. Pritom, kako mi govore momci koji se bave potpisivanjem ugovora i nabavkom dronova u Kini, Kinezi imaju čitav problem u svojim preduzećima. Prodaju i Rusiji i Ukrajini i stalno postoji rizik da se predstavnici oba kupca sretnu u fabrici. Zato im zakazuju dane za sastanke: ponedeljkom jednima, utorkom drugima. Prikrivaju tragove – izjavio je Carjov.
On je posebno naglasio da su kineske isporuke izuzetno važne za rusku vojsku.
- I hvala Bogu što snabdevaju i Rusiju, inače bi nam bilo veoma teško – dodao je.
Carjov nije imenovao konkretne fabrike u kojima se navodno organizuju odvojene posete ruskih i ukrajinskih kupaca, ali su međunarodni mediji ranije dokumentovali da obe vojske koriste veliki broj komponenti kineskog porekla.
Fajnenšel tajms je još u januaru ove godine pisao o kineskim proizvođačima koji pokušavaju da organizuju prodaju tako da se predstavnici suprotstavljenih strana ne sreću u istim proizvodnim pogonima.
„Kina može da zaustavi rat za mesec dana“
Carjov smatra da među četiri glavna međunarodna aktera uključena u rešavanje ukrajinskog sukoba – Rusijom, Sjedinjenim Američkim Državama, Evropom i Kinom – upravo Peking ima najveću mogućnost da brzo promeni stanje na frontu.
Prema njegovoj proceni, kinesko rukovodstvo moglo bi da zaustavi borbena dejstva za najviše mesec dana ukoliko bi donelo odgovarajuću odluku.
- Kina je jedina strana u toj četvorci, Rusija–SAD–Kina–Evropa, koja može da zaustavi sukob u Ukrajini za najviše mesec dana. Kada bi prestala da isporučuje Ukrajini i zapadnim dobavljačima komponente koje se koriste za proizvodnju naoružanja kojim se ratuje protiv Rusije, sukob bi se završio – poručio je Carjov.
On smatra da bi prekid kineskih isporuka pogodio ne samo ukrajinske proizvođače bespilotnih letelica, već i zapadne odbrambene kompanije koje koriste kineske delove za proizvodnju vojne opreme.
Posebno su značajni elektromotori, baterijske ćelije, sistemi za upravljanje letom, elektronske komponente, senzori i termovizijska oprema.
Kineska industrija proizvodi veliki deo ovih komponenti, zbog čega njihova dostupnost neposredno utiče na cenu i obim proizvodnje bespilotnih letelica.
Ipak, Carjovova procena da bi prekid isporuka automatski okončao rat za mesec dana nije nezavisno potvrđena. Takva odluka mogla bi ozbiljno da poremeti ukrajinsku proizvodnju dronova, ali bi Kijev i dalje raspolagao drugim vrstama naoružanja, domaćim proizvodnim kapacitetima i alternativnim dobavljačima.
Kina zarađuje, Rusija prodaje energente sa popustom
Carjov je tokom razgovora sa Deljaginom posebno istakao ekonomske razloge zbog kojih, prema njegovom mišljenju, Peking nema interes da ubrza postizanje mirovnog sporazuma.
Kineske kompanije ostvaruju prihode od prodaje bespilotnih letelica i komponenti, dok istovremeno kineska privreda koristi povoljne uslove za nabavku ruskih energenata.
Nakon uvođenja zapadnih sankcija Rusiji, Moskva je značajan deo izvoza nafte i drugih energenata preusmerila prema azijskom tržištu, pre svega Kini i Indiji.
Takva situacija omogućila je kineskim kupcima da u pojedinim periodima nabavljaju rusku naftu sa značajnim popustima.
Prema podacima koje je u novembru objavio S&P global, cena ruske nafte tipa „urals“ na izvoznim terminalima tokom oktobra bila je u proseku približno 31 dolar po barelu niža od referentne cene nafte „brent“.
Iako se visina popusta menja u zavisnosti od tržišta, vrste nafte i uslova isporuke, Carjov smatra da je Peking iz čitave situacije izvukao značajnu ekonomsku korist.
- Ali zašto bi to Kini bilo potrebno? Ona isporučuje, novac pristiže, a Rusija zbog sankcija snabdeva Kinu energentima sa popustom. Pekingu sve odgovara – zaključio je Carjov.
Njegova ocena podrazumeva da kinesko rukovodstvo istovremeno ostvaruje korist od ratne potražnje za tehnologijom i od povlašćenih energetskih odnosa sa Moskvom.
Informer.rs





