
Ovaj praznik uvek pada 50. dan posle Vaskrsa i 10 dana nakon Spasovdana, i označava trenutak kada je Sveti Duh sišao na apostole.
U crkvenom učenju, to se smatra i “rođendanom hrišćanske crkve
Duhovi se slave tri dana, a cela nedelja se zove trapava nedelja u njoj se ne posti.
Prema Jevanđelju, tog dana se iznad apostola pojavila svetlost i jak vetar, a iznad svakog od njih plameni jezik. Ispunjeni Duhom Svetim, počeli su da govore jezicima koje ranije nisu znali i tako započeli propovedanje Hristove nauke širom sveta.
Običaji: Cveće, venčići i molitva za zaštitu
Na ovaj praznik, crkve se ukrašavaju travom, lipovim granama i cvećem, a vernici pletu venčiće od lekovitog bilja koje nose kući i stavljaju pored ikona, kandila, pa čak i u torbe kao duhovnu zaštitu.
Ovaj običaj vuče korene još iz vremena prvih hrišćana, a preuzet je od Jevreja, koji su na praznik Pedesetnice ukrašavali svoje domove zelenilom.
U mnogim krajevima Srbije, kao i među Srbima u dijaspori, i dalje se organizuju litije povorke vernika koje izlaze iz crkve do polja i vinograda, moleći za rodnu godinu i Božju zaštitu.
Narodna verovanja
Duhovi se praznuju tri dana. U narodu je uvreženo verovanje da na ovaj dan ne bi trebalo da se rade teški poslovi, kao i da bi trebalo da se zaobilaze poslovi sa iglama.
Inače, u nekim krajevima Srbije najstrože je zabranjen bilo kakav posao u kući čak – sva tri dana praznovanja!
Veruje se da će kuće koje to ne ispoštuju stići kazna, jer ne slušaju reči apostola.