Nemačka se više nikada neće vratiti na privredni rast kakav je imala ranijih decenija, upozoravaju vodeći ekonomski krugovi u Berlinu, dok se zemlja suočava sa starenjem stanovništva, hroničnim nedostatkom radne snage i sve većom budžetskom rupom.
Kako prenosi Bild, predsednik Nemačkog instituta za ekonomska istraživanja poručio je da su očekivanja o oporavku najveće evropske ekonomije nerealna i da prostora za optimizam gotovo da nema. Prema njegovim rečima, problem više nije privremen niti cikličan, već duboko strukturni.
Demografija kao ključni udarac ekonomiji
Upozorenje ne dolazi zbog jednog lošeg kvartala ili slabije godine, već zbog dugoročnih demografskih promena. Nemačko društvo ubrzano stari, broj zaposlenih se smanjuje, dok se broj penzionera povećava iz godine u godinu. Sve manji broj radno aktivnih građana mora da iznese sve veći teret ekonomije, socijalnih davanja i javnih finansija.
Takav odnos, ocenjuje se, ne može se ispraviti kratkoročnim merama. Reč je o problemu koji direktno pogađa produktivnost, poreske prihode i održivost budžeta.
Budžetska rupa veća od 130 milijardi evra
Posledice ovakvog stanja već su vidljive u projekcijama javnih finansija. Procene govore da će u periodu od 2027. do 2029. godine manjak u budžetu premašiti 130 milijardi evra. To je iznos koji ne može da se nadoknadi simboličnim rezovima ili privremenim rešenjima.
Zbog toga se sve otvorenije govori o nepopularnim merama: povećanju poreza i smanjenju državnih subvencija. Posebno su na udaru poreske olakšice koje se smatraju štetnim po klimu, poput povlastica za dizel gorivo, oslobađanja kerozina od poreza i subvencija za troškove odlaska na posao. Prema procenama ekonomista, upravo bi te mere prve mogle da budu ukinute ili drastično ograničene.
Privreda bez optimizma
Sumornu sliku potvrđuju i podaci iz realnog sektora. U anketi Nemačke trgovinsko-industrijske komore, koja je obuhvatila oko 26.000 kompanija, samo četvrtina ispitanih ocenila je svoje poslovanje kao dobro. Većina preduzeća govori o stagnaciji ili pogoršanju uslova rada.
Iz privrede se kao ključni problemi navode geopolitička nestabilnost, visoki troškovi energije i poslovanja, kao i slaba domaća potražnja. Savezna vlada jeste najavila reforme i pakete podrške, ali se u praksi njihovi efekti za sada jedva osećaju.
Nova realnost za najveću ekonomiju Evrope
Ukupna slika nije senzacionalistička, ali jeste ozbiljna. Nemačka se suočava sa izazovima koji se ne mogu rešiti jednim izbornim ciklusom ili kratkoročnim ekonomskim podsticajima. Demografski trendovi ne menjaju se brzo, a tržište rada ne može se preko noći popuniti.
Iako se u budućnosti pominju tehnološka rešenja, automatizacija i veća produktivnost kao mogući izlaz, za sada u Berlinu preovlađuje oprezan, gotovo rezigniran ton.
Pitanje više nije da li će nemački privredni rast usporiti, već kako će se zemlja prilagoditi realnosti u kojoj se stari ekonomski modeli ne vraćaju, a nova stabilnost tek treba da se pronađe.
Informer





