Da bih vam približio kakva je situacija u Hvaru, najbolje govori podatak da je trenutno u Gradu otvoreno, najviše između 20 i 30 posto svih ugostiteljskih objekata, a od 14 hotela otvorena su njih tri – priča Jeličić.Koliko je koronavirus naškodio hrvatskom turizmu, najbolje pokazuje primer Hvara.
- Brojke su katastrofalne, nikada u istoriji hvarskog turizma Grad Hvar nije imao ovako loše rezultate, u ovo doba godine. Sada se u Hvaru odmara, brojkom i slovom 66 stranih turista, dok je prošle godine u ovo vreme u Hvaru bilo 4588 gostiju. Ovo su poražavajuće brojke i kada sam ih ja u petak dobio, nisam mogao verovati svojim očima, iako sam znao da je stanje katastrofalno – za Slobodnu Dalmaciju priča Teo Jeličić, potpredsjednik Gradskog veća Grada Hvara i čovek koji se na sledećim parlamentarnim izborima nalazi na šestom mestu “Restart koalicije” u 10. izbornoj jedinici. Član je HSS-a od 1997. godine.
Dakle, Grad Hvar, za sada ove godine, beleži pad od 96 posto dolazaka turista, a u isto vrijeme bilježi pad od 91 posto u noćenjima.Od ovih 66 turista, koji su usprkos svemu došli u Hvar, nešto je Slovenaca, Austrijanaca, Niemaca i Čeha. Da bih vam približio kakva je situacija u Hvaru, najbolje govori podatak da je trenutno u Gradu otvoreno, najviše između 20 i 30 posto svih ugostiteljskih objekata, a od 14 hotela otvorena su njih tri – priča Jeličić koji ističe kako nema optimizma ni za iduća dva meseca jer se rezervacije otkazuju.
Jeličić je široj hrvatskoj javnosti postao poznat, kao čovek koji je, od koronavirusa “spasio dalmatinska i hrvatska ostrva”. Naime, on se još 18. marta javio redakciji Slobodne Dalmacije sa molbom da učinimo nešto jer da u Grad Hvar i na ostrvo Hvar, dolaze oni koji u gradu i na ostrvu imaju u vlasništvu nekretnine, a koji beže iz kontinentalnih delova Hrvatske i okolnih država, kako bi pobegli od koronavirusa.
Njegova reakcija bila je pravovremena jer je Krizni štab iz Zagreba, tek dva dana nakon objave teksta u “Slobodnoj” odlučio “zatvoriti” sva ostrva i zabranio, ljudima koji nisu domicilno stanovništvo, dolazak na njih.
- Mora vam biti jasno da mi na Hvaru imamo puno lošiju medicinsku negu, negoli ljudi na kopnu. Zbog toga sam reagovao jer sam se bojao da bi koronavirus mogao biti prenesen na ostrvo, a onda bi to bila katastrofa. U Kriznom štabu u Zagrebu, niko o tome nije mislio i da mi sa ostrva Hvar nismo reagovali, verujem da bi u Grad Hvar i na ostrvo došlo još više ljudi.
Videli smo svi štase dogodilo na Murteru, koji se kasno “zatvorio”. Ovako, mi na Hvaru uspeli smo ostati gotovo netaknuti koronavirusom i smatram da smo uradili dobar posao – kaže Jeličić.
(Espreso.rs/Jutarnji List)
